Američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija djelovali su tako brzo otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost da je mnogim promatračima bilo lako zbog drveća iz vida izgubiti šumu. Širok raspon djelovanja administracije, zajedno s čestim nedosljednostima, metodama kršenja normi i prividnom žurbom u akciji, može ostaviti dojam da ne postoji sveobuhvatni plan.
No, oni koji postupke administracije vide samo kao nekoherentnu zbrku postupaka koji odražavaju personalističke hirove impulzivnog, nestalnog i nepredvidivog predsjednika, propuštaju uočiti širu sliku, piše u svojoj analizi za Foreign Policy Thomas Carothers, direktora Programa za demokraciju, konflikte i upravljanje pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir.
Trump i njegov tim slijede relativno kohezivnu viziju, onu koja se najbolje shvaća kao kombinacija četiri glavna međusobno povezana pothvata - sociokulturnog projekta, ekonomskog projekta, političkog projekta i vanjskopolitičkog projekta.
Da bi se razumjelo kamo Trump pokušava odvesti Sjedinjene Države, potrebno je razumjeti svaki od ovih projekata prema njegovim vlastitim značajkama i okvirima. Zajedno, oni imaju za cilj preispitati vrijednosti, norme i ciljeve ključne za nacionalni identitet Sjedinjenih Država, preusmjeravajući zemlju na fundamentalno konzervativniju, introspektivniju i manje demokratsku putanju.
1. Konzervativno društvo
Trumpov ‘prvoplasirani‘ projekt je sociokulturna transformacija američkog društva, uz nastojanje da ga učini temeljno konzervativnijim u mnogim dimenzijama.
Predsjednička administracija definira "konzervativno" i na poznate, ali i neke nove načine. Prigrljuje dugogodišnje prioritete kulturnog rata, uključujući koncept zakon i red, tzv. tradicionalne društvene vrijednosti i više mjesta za religiju u javnom životu. Ali na to se dodaje i izraziti antielitizam, koji se najoštrije manifestira u napadima na elitna sveučilišta, što je u suprotnosti s ekonomskim i kulturnim elitizmom tradicionalno povezanim s američkim konzervativizmom.
Te su vrijednosti oblikovale pitanja koja su u prvom planu sociokulturne agende Trumpove administracije. Imigracijske politike ‘spaljene zemlje‘ namijenjene su poticanju zakona i reda, smanjenju zabrinutosti oko statusa bijelaca i smanjenju konkurencije za posao za Amerikance pripadnike radničke klase, dok snažni pokušaji uklanjanja inicijativa koje ističu raznolikost, jednakost i uključivost (DEI) u javnim i privatnim institucijama, odražavaju želju administracije da poništi ono što smatra višedesetljetnim progresivnim reinženjeringom društva.
Uz ta dva glavna napora, administracija provodi niz dodatnih promjena socijalne politike, crpeći inspiraciju ili iz tradicionalnih stavova o kulturnom ratu ili iz novog MAGA populizma. To uključuje ublažavanje propisa o kontroli oružja, ograničavanje mogućnosti pristupa uslugama pobačaja i kontracepcije, davanje prioriteta, između ostaloga, kršćanskim vrijednostima u javnom životu, povećanje izbora škola, razaranje sustava Ministarstva obrazovanja, preoblikovanje politika vezanih uz transrodne osobe, napadanje medicinskog konsenzusa o cijepljenju djece.
2. Preoblikovanje gospodarstva
Dok preoblikuju društvo, Trump i njegov tim također nastoje preoblikovati američko gospodarstvo. Naglašavaju glavne elemente ortodoksne konzervativne ekonomske agende posljednjih desetljeća - niže poreze, smanjenje propisa i veću proizvodnju energije, posebno korištenjem fosilnih goriva. Iako to odražava prethodne republikanske administracije, Trumpov tim ide puno dalje - ne samo da, primjerice, smanjuje propise, već pokušava dekonstruirati regulatornu državu u korijenu, te ne samo da ignorira klimatsku krizu, već aktivno koči i preobraća napore za njezino rješavanje.
PROČITAJTE VIŠE >> Trump, nažalost, ispunjava obećanja. Nakon političkog kaosa u Europi, Amerika napušta još jedan kontinent!
Ovim poznatim konzervativnim ekonomskim prioritetima, administracija Donalda Trumpa je dodala više trumpovski cilj - preoblikovanje američkog gospodarstva u smjeru veće domaće proizvodnje. Nametanje carina služi upravo ovom cilju, iako također odražava Trumpovu sklonost carinama kao sredstvu kažnjavanja drugih zemalja za ono što on smatra neprijateljskom trgovinskom politikom prema Sjedinjenim Državama i poluzi za korištenje na drugim područjima.
Uz Trumpove konvencionalne ekonomske politike, tu su i operacije koje uključuju poslovanje sa samim sobom za predsjednika i njegovu obitelj, savjetnike i pristaše. To uključuje uklanjanje ‘zaštitnih ograda‘ u kontekstu odgovornosti, poput otpuštanja glavnih inspektora saveznih agencija, zatim nagrađivanje suradnika na dosad nezabilježene načine, poput pomilovanja osuđenog kriminalca koji je donirao Trumpovoj kampanji 2024. godine, dopuštanje Elonu Musku i njegovom timu iz tzv. Ureda za vladinu učinkovitost (DOGE) da se obruše na savezne subjekte odgovorne za pravni i regulatorni nadzor Muskovih poslovnih pothvata. Tu je potom kreiranje osobnog Trumpovog meme coina, a zatim nagrađivanje njegovih investitora posebnom predsjedničkom večerom i mnogo toga drugog.
Za neke promatrače, poslovanje sa samim sobom "je snažno definirajuća tema ove administracije" i najbolje ga je shvatiti kao ekonomski cilj jednake ili čak veće važnosti od bilo kojeg od njezinih navedenih nacionalnih ekonomskih ciljeva.
3. Novi politički sustav
Trump i njegov tim također nastoje restrukturirati američki politički sustav tako da izvršnu vlast kontrolira predsjednik koji vlada nad svim ostalim elementima izvršne vlasti, potpuno je dominantan u odnosu na sve ostale dijelove vlade i sposoban je potisnuti ili barem uvelike ograničiti domaće kritike i izazove.
U nastojanju da ostvari ovu super-predsjedničku viziju izvršne vlasti, Trump je već stekao proširenu moć nad neovisnim agencijama, poduzeo korake za stjecanje veće političke kontrole nad državnom službom i ovlastio DOGE da provodi zadaću slabljenja i iscrpljivanja savezne birokracije. Trump uvodi veću važnost stranačke pripadnosti u civilno-vojne odnose, traži još strožu kontrolu nad čelnicima saveznih agencija, imenuje slabo kvalificirane ljude kojima nedostaje profesionalni autoritet na značajne pozicije i postavlja političke "čuvare" oko čelnika agencija kako bi osigurao da izvršavaju njegove naredbe.
Što se tiče ostalih dijelova vlasti, Trump prije svega nastoji ograničiti sposobnost sudova i Kongresa da ograničavaju njegovu moć. Predsjednik i njegov tim kritiziraju suce koji presuđuju protivno administrativnim politikama, dovode u pitanje ovlasti sudova da ograniče izvršnu vlast te ignoriraju ili se samo djelomično i sporo pokoravaju sudskim odlukama koje im se ne sviđaju.
PROČITAJTE VIŠE >> ‘Trump je spreman na kompromis samo s jednom velesilom, a bit će problema kad shvati da je on zapravo potpredsjednik Amerike!‘
Administracija također dovodi u pitanje proračunsku ulogu Kongresa zapljenom dodijeljenih sredstava, raspuštanjem saveznih agencija i drugih institucija bez dopuštenja Kongresa te nastojanjem da se smanji ili općenito ignorira kongresni nadzor. Uz to pokušava ograničiti moć državnih i lokalnih vlasti, prijeteći uskratom financiranja određenim saveznim državama i sredinama kako bi ih uskladila s diktatima savezne politike, poput provođenja imigracijske politike.
Predsjednička administracija radi i na suzbijanju oporbe raznim pravnim izazovima, financijskim prijetnjama i retoričkim napadima na političke i građanske aktere. To uključuje odmazdu protiv odvjetnika povezanih s ranijim pravnim postupcima protiv Trumpa, napade na neovisne medije, istrage Ministarstva pravosuđa protiv političkih skupina koje se protive administraciji i napade na sveučilišta i druge građanske institucije za koje se smatra da ne slijede želje i politike administracije u vezi s DEI-jem i drugim pitanjima.
4. Promjena uloge u svijetu
Napokon, Trump i njegov tim transformiraju američku vanjsku politiku prema općem principu "Amerika na prvom mjestu". Oni djeluju iz Trumpovog uvjerenja da Sjedinjene Države već dugo vremena stavljaju interese drugih zemalja ispred svojih te trpe besplatno iskorištavanje i loše postupanje prema sebi od strane drugih aktera.
Središnji dio ovog projekta je povlačenje Sjedinjenih Država iz njihove uloge jamca međunarodnog sigurnosnog i ekonomskog poretka temeljenog na pravilima te umjesto toga traženje transakcijskih sporazuma koji izravno koriste Sjedinjenim Državama, koristeći pritom više prisilu nego suradnju i neposredne nacionalne interese umjesto širih međunarodnih vrijednosti.
Sa sigurnosne strane, to znači smanjenje američkih sigurnosnih jamstava i obveza te prebacivanje tereta obrane na zemlje partnere. Težnja Trumpove administracije da se pregovorima isposluje mir između Rusije i Ukrajine te postizanju nuklearnog sporazuma s Iranom, glavni su elementi tih nastojanja, kao i ispunjenja Trumpove žudnje da bude prepoznat kao globalni mirotvorac.
Drugi dio koncepta "Amerika na prvom mjestu" je smanjenje uloge SAD-a u djelovanju međunarodnih institucija i odbacivanje ili izbjegavanje ispunjenja pravnih obveza koje bi mogle ograničiti moć SAD-a. Pomalo neočekivano, Trump je ovom pogledu dodao i teritorijalni ekspanzionizam u pogledu Kanade, Gaze, Grenlanda i Panamskog kanala.
S ekonomske strane, Trumpova administracija koristi carine i druge oblike ekonomskog ili diplomatskog pritiska kako bi prisilila druge zemlje da smanje carine na američku robu i da kupuju više robe od Sjedinjenih Država, posebno prirodnog plina i nafte. Ekonomska agenda koncepta "Amerika na prvom mjestu" također podrazumijeva maksimiziranje pristupa SAD-a globalnim rezervama strateških minerala i uglavnom prestanak pružanja pomoći za ekonomski razvoj drugim zemljama.
PROČITAJTE VIŠE >> Trump okrenuo politiku, poznati brendovi više neće sponzorirati Pride, trend protiv LGBTQ+ zajednica se širi: ‘Ovo je zabrinjavajuće‘
Još jedna dimenzija transformacije vanjske politike Sjedinjenih Država ne uklapa se u ovaj transakcijski princip, već ima više ideološki karakter. Trump, naime, gradi mrežu desničarskih populističkih prijatelja i nastoji unaprijediti njihovu političku sudbinu. To uključuje vođe poput Viktora Orbana iz Mađarske, Nayiba Bukelea iz Salvadora i Javiera Mileija iz Argentine te krajnje desničarske stranke ili političare koje su trenutačno u oporbi prema demokratskim vladama u svojim zemljama, poput stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. S tim je nastojanjem povezano ukidanje većine američke međunarodne pomoći za demokraciju, za koju je Trumpova administracija tvrdila da se često koristila protiv tih populističkih vođa i stranaka.
To je jedinstvena vizija
Može se, kako navodi autor, uočiti mnogo napetosti među ova četiri projekta. Teško je, primjerice, uskladiti apele za smanjenjem uloge savezne vlade s oštrim nametanjem savezne moći administracije u određenim područjima. No, općenito, Trumpova administracija smatra da se ovi projekti međusobno upotpunjuju i osnažuju. Transformacija američkog gospodarstva ide ruku pod ruku s resetiranjem međunarodnog ekonomskog stava SAD-a. Uspostavljanje svemoćne, neograničene izvršne vlasti nije samo Trumpov osobni cilj, već je i ključno za nametanje snažnih sociokulturnih promjena i provođenje izrazito personalističke vanjske politike s vjerom da može "voditi zemlju i svijet".
Nedosljednosti i napetosti svakako su vidljive unutar svakog od tih projekata. Na ekonomskom planu, primjerice, postoje oštri sukobi između cilja oblikovanja gospodarstva povoljnog za poslovanje i agresivne uporabe carina. U području vanjske politike, želja za smanjenjem američkih sigurnosnih obveza u suprotnosti je s Trumpovom željom za teritorijalnim širenjem.
Ove nedosljednosti mogu se pripisati činjenici da se Trumpov tim sastoji od vrlo različitih političkih snaga i osoba. Ipak, unutar ove skupine postoji dovoljno temeljnog slaganja o cjelokupnoj viziji predstavljenoj u ova četiri projekta kako bi se s time nastavilo dalje, unatoč nedosljednostima i ostalim smetnjama.
Svaki od ovih projekata predstavlja radikalni prekid s prošlošću. Sociokulturni projekt predviđa oštar zaokret od ključnih elemenata progresivne agende koja je oblikovala život u SAD-u posljednjih desetljeća. Ekonomski projekt predviđa veliko restrukturiranje prema većoj domaćoj proizvodnji, revidiranje odnosa s vodećim američkim trgovinskim partnerima i drastično smanjenje regulatorne uloge vlade.
Politički projekt teži mekom autoritarizmu definiranom super-predsjedničkom prevlasti unutar izvršne vlasti, primatom izvršne vlasti nad sudstvom i Kongresom te ograničenim i poslušnim civilnim društvom. Vanjskopolitički projekt, pak, želi izbjeći ulogu Sjedinjenih Država kao središnjeg dijela međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i pretvoriti zemlju u besramno sebičnu silu koja slijedi svoje usko definirane ekonomske i sigurnosne interese.
Uzeti zajedno, oni predstavljaju najdublji pokušaj preoblikovanja Sjedinjenih Država i njihovog međunarodnog identiteta ikad viđen. Oni koji se protive predsjedničkoj administraciji prvenstveno su se fokusirali na njezine metode, što je razumljivo s obzirom na to u kojoj su mjeri mnoge od njih neviđene, nezakonite i nepromišljene. No, kako bi se stekle šire mogućnosti djelovanja, Amerikancima je potrebno iznijeti širi pogled na putanju koju slijedi Trump i artikulirati suprotnu viziju jednakog opsega i ambicije, zaključuje Thomas Carothers na kraju analize za Foreign Policy.
Komentari
0