Ujedinjeni u različitosti bio je jedan u nizu slogana Europske unije koji smo svojedobno mogli vidjeti i na raznim oglasnim prostorima u Hrvatskoj. Dok ovaj tjedan očekujemo da njemački kancelar Friedrich Merz i formalno preuzme vođenje države s idejom jačanja europskih interesa i vrijednosti na svim razinama, u prvom krugu Rumunjskih predsjedničkih izbora pobjedu je, očekivano, ali ne s tolikom prednosti, ostvario George Simion osvojivši 41 posto glasova. Riječ je o kandidatu kojeg agencije opisuju desnom opcijom, ne krije sklonost prema politikama Donalda Trumpa preuzimajući klasičnu retoričku paradigmu desnice, protivljenje “bruxelleskim birokratima”. Ovo potonje fraza je bez stvarnog značenja, ali dobro odjekuje u biračkom tijelu zemalja Srednjoistočne Europe.
Glasovi birača Victora Ponte odlučuju
S njime će u drugi krug 18. svibnja centristički kandidat i gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan koji je u tijesnoj borbi, osvojivši 21 posto glasova, pretekao kandidata bliskog vladi, Crina Antonescua. Simion u drugi dio kampanje ulazi s velikom prednosti koja bi se mogla opredmetiti u njegovoj pobjedi osobito jer je upitno hoće li se birači (oko 13 posto) četvrtoplasiranog, Victora Ponte, prikloniti Danu ili će im izbor biti Simion.
Politički potres je već izazvan, premijer Marcel Ciolacu (Socijaldemokratska stranka) planira ponuditi ostavku jer njegov kandidat, Antonescu, nije ušao u drugi krug. Otvara se tako mogućnost da Simion, ako pobijedi, isprovocira i parlamentarne izbore s nadom u pobjedu desne opcije što bi ga lišilo kohabitacije.
Rumunjska se prezentira ne samo kao jedan od elemenata koji pridonosi različitosti u EU, nego je i faznom pomaku u odnosu na ostale svjetske demokracije. Kanada i Australija su, baš zbog Trumpa, izabrale liberalnu i laburističku opciju. Usporednice se ne mogu povlačiti bez ozbiljnog razumijevanja unutarnjih odnosa. Hina je u nedjelju objavila kompilaciju vijesti dvije agencije, dpa i AFP, koje donose interesantan uvid u raspoloženje biračkog tijela u Rumunjskoj na dan izbora. Stela Ivan (67) iz grada dva sata južno od Bukurešta, podržala je Simionovu kampanju tumačeći da se nakon desetljeća dominacije istih političkih stranaka od kraja komunizma "svim srcem" nada da će desničarski predsjednik donijeti "promjenu". Eugenia Niculescu (65) iz Bukurešta muči se s plaćanjem lijekova i drugih računa usred rastuće inflacije (4,86 posto dok se ekonomski rast predviđa na 2,9 posto) i slaže se: "Želimo sposobnu osobu koja zna kako se zauzeti za rumunjski narod u EU.”
Rumunjska politička scena od pada komunizma nije obrazac uspjeha, od okoštalih stranaka preko unutarnjih borbi i podmetanja do korupcijskih afera što je pratio određeni rast životnog standarda, ali nedostatan. Početkom godine agencija S&P zadržala je rumunjski kreditni rejting na razini BBB-, ali je izglede s pozitivnih oslabila na negativne (kod iste agencije Hrvatska ima rejting A- uz pozitivne izglede). Javni dug nije zabrinjavajući, 58 posto, ali proračunski deficit je na 8,4 posto, najviše u EU, što otežava pristup raznim fondovima koji bi se mogli koristiti za razvoj.
“Rezultati pokazuju potpuni neuspjeh političke klase u izgradnji demokratske kulture u zemlji“, Bloombergu je rekao Sergiu Mișcoiu, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Babeș-Bolyai u Cluj-Napoci, na sjeveru Rumunjske. “Za drugi krug izbora najvažnije je da demokratske snage izgrade štit protiv krajnje desnice, iako je to trenutno vrlo komplicirano.“
Osobito je turbulentno bilo posljednjih godina kad je predsjednika Klaus Iohannis često moderirao stranačke odnose pa se gotovo nije znalo tko je na čelu vlade, sklapani su dogovori samo da se ostane na vlasti što je usporilo potrebne političke mjere. Iohannisa, pripadnika njemačke manjine, javnost nije uvijek doživljavala nepristranim. Nezadovoljstvo je katalizirala odluka rumunjskog Ustavnog suda da u studenom, nakon održanog prvog izbornog kruga u kojem je pobjedu ostvario autsajder Călin Georgescu, također desne opcije, poništi izbore zbog utvrđenog ruskog uplitanja na strani pobjednika. Simion (38) se pozicionirao kao zamjena, nešto blažih stavova. Ali njegova prošlost, kako piše FT, ne potvrđuje to, bio je jedan od navijača kojima utakmice služe za tučnjavu, a 2019. godine osnovao je desnu stranku AUR.
“Ovo nije samo izborna pobjeda, to je pobjeda rumunjskog dostojanstva. To je pobjeda onih koji nisu izgubili nadu, koji još uvijek vjeruju u Rumunjsku, slobodnu, poštovanu i suverenu zemlju“, rekao je Simion nakon objave rezultata. The Wall Street Journal ističe da je u kampanju unio kazališni štih, ponekad se pojavljujući na skupovima u narodnim nošnjama. “Kako bi pojačao nacionalističku poruku, koristio je kazališne glumce koji su oponašali ljude iz rumunjske srednjovjekovne prošlosti, uključujući Vlada Nabijača (Tepeša - nabijača na kolac), povijesnu osobu koja je bila osnova za lik Drakule”, piše američki dnevni list.
Sudjeluje na summitima EU i NATO
Rumunjski predsjednik ograničen je na dva petogodišnja mandata i ima poluizvršnu vlast koja uključuje zapovijedanje oružanim snagama i predsjedanje Vijećem sigurnosti koje odlučuje o vojnoj pomoći. Predstavlja Rumunjsku na summitima EU i NATO, može uložiti veto na važna glasanja u EU-u te imenuje premijera, glavne suce, tužitelje i šefove tajnih službi. I to je dovoljno da izazove zabrinutost na razini naše Unije. Njegova pobjeda povećala bi skupinu protivnika EU u kojoj su mađarski i slovački premijer, a pobjeda konzervativnog kandidata na poljskim predsjedničkim izborima bila bi dodatni uteg na toj strani političkog pola jer bi tako bio ograničen manevarski prostor djelovanja proeuropskog premijera Donalda Tuska. Dobra je strana što je Simionova stranka bliska talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni koja bi mogla utjecati ne njegove vanjskopolitičke i europske stavove.
Kad je riječ o sigurnosti, Simion tvrdi da će učiniti sve kako bi ojačao NATO navodeći da su “trumpistička stranka koja će vladati Rumunjskom i koja će Rumunjsku učiniti snažnim partnerom u NATO-u i snažnim saveznikom Sjedinjenih Država“. Istodobno se protivi pomoći Ukrajini, ali taj bi se stav mogao promijeniti ako američki Predsjednik odluči drukčije.
Treba tek vidjeti jesu li njegovi govori u kojima je tražio granice Rumunjske koje su uključivale dijelove Ukrajine i Moldove/Moldavije - obje zemlje su mu zabranile ulaz, Chișinău/Kišinjev tvrdi da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti – samo dio oporbenog mobiliziranja biračkog tijela ili je riječ o političkoj platformi. Viktor Orbán također ima pretenzije prema dijelovima Ukrajine gdje živi mađarska manjina. Simion je rekao, prenosi Reuters, da je sklon nastaviti podršku dvjema državama “ako poštuju prava” manjine koja govori rumunjski na tim područjima. Stav koji zrcali rusku imperijalnu naraciju te je u kontradikciji sa Simionovom tezom kojom se nastojao odvojiti od Georgescuove proruske pozicije, da je Putin ratni zločinac.
Komentari (0)
Komentiraj