Hrvatska je u Varšavi na summitu preuzela predsjedavanje Inicijative triju mora. Premijer Andrej Plenković tom je prigodom rekao da “u svjetlu brojnih globalnih izazova, Inicijativa triju mora ima poseban politički i geostrateški značaj". Za Hrvatsku, dodao je premijer, ima posebno važnu ekonomsku dimenziju "jer robna razmjena sa zemljama Inicijative raste i doseže 22,8 milijardi eura što je 35 posto naše sveukupne robne razmjene". "Prvi prioritet nastavak je ekonomske i energetske suradnje te suradnje u području infrastrukture. Želimo povezivati Baltik i Jadran, ali i Crno more i Jadran kao i Crno more i Baltik više nego je bilo do sada, kao i jačati parlamentarnu suradnju kojoj želimo dati snažniju dimenziju ", kazao je premijer.
LNG terminal zakupljen do 2037. godine
Dodao je i da prioritet ostaje postizanje energetske neovisnosti što je osobito važno u svjetlu sve češćih prijedloga da bi se obnovio uvoz ruskog plina cjevovodima nakon postizanja primirja u Ukrajini. Hrvatska, naglasio je Plenković, postaje novo energetsko čvorište, s obzirom na terminale na Krku i za naftu i za ukapljeni plin (LNG). Ovaj potonji zakupljen je do 2037. godine, a do sada je 65 posto brodova koji su doveli plin u Hrvatsku došlo iz SAD-a.
Dodao je i da nas proširenje kapaciteta LNG-a čini neovisnima u smislu dobavnih pravaca. "Proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje Hrvatska će moći plinom opskrbljivati zemlje središnje i istočne Europe, čime postaje regionalno energetsko čvorište", kazao je premijer.
PROČITAJTE VIŠE Plenković: Ovo je projekt iznimnog političkog i geostrateškog značaja
Inicijativa triju mora (3SI) nastala je na poticaj stručnjaka Atlantic Councila pri čemu se ističe Ian Brzezinski, sin poznatog geopolitičara Zbigniewa, savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Jimmyja Cartera. Poljski geni odigrali su važnu ulogu jer je general Józef Piłsudski nakon Prvog svjetskog rata predložio formiranje zajednice od Baltika do Jadrana i Crnog mora, Intermarium (Międzymorze).
Američki stručnjaci su shvatili prijetnju koja izvire ruskom aneksijom Krima u ožujku 2014. godina pa u studenom Atlantic Council objavljuje dokument “Kompletiranje Europe - od sjeverno-južnog koridora do energetske, prometne i telekomunikacijske unije”. Jedan od zaključaka je da na prostoru koji pokriva Intermarium, a to su sve članice EU i NATO, nedostaje vezâ što otežava suradnju i potencijalnu obranu u slučaju ruske ili ine prijetnje.
Pri osnivanju 3SI fokus je bio stavljen na činjenicu da su zemlje zapadne Europe povezane cestama i željeznicom, naftovodima i plinovodima, dok zemlje srednje i istočne Europe u usporedbi s njima ostaju međusobno nepovezane u smislu moderne infrastrukture, pogotovo na okomici sjever-jug, tumači Hina.
Inicijativu su lansirali bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda, prvi summit bio je 2016. godine u Dubrovniku, a drugi u Varšavi godinu dana kasnije, prisutan je bio i Trump. "S hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović željeli smo 2015. godine izgraditi jaču Europsku uniju kroz snaženje regionalne povezanosti i otpornosti te premostiti jaz između središnjeg dijela EU-a s jedne strane i zapadnog s druge kao i ojačati transatlantske veze koje su na korist i za EU i SAD", rekao je Duda u ponedjeljak.
Premijer Plenković je poručio da je i dalje bitna prisutnost SAD-a u radu 3SI te naglasio da sve veći broj članica pokazuje njezinu važnost. Do ovog summita, članice su, uz Hrvatsku i Poljsku, bile Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka. Moldova/Moldavija i Ukrajina su pridružene članice, a strateški partneri SAD, Njemačka, Japan i Europska komisija. Nove pridružene članice su Crna Gora i Albanija, a u strateške partnere uključuju se Turska i Španjolska.
Uz summit, održan je i poslovni forum.
Traži se tajništvo, više ulaganja SAD-a ...
3SI se nalazi i pred nekim važnim odlukama, primjerice sve se glasnije traži glavno tajništvo kako bi se projekt institucionalizirao. Kad je osnivana, ideja je bila zadržati se na razini interesa ulagača koji bi pregledavali katalog ponuđenih projekata te birali. Agencija Teneo upozorava da se 3SI etablirao kao jedinstvena platforma regionalne suradnje, ali je ostvarila samo dio ambicioznih investicijskih ciljeva.
Zaključuje da 3SI nedostaje stalna institucionalna struktura, dok različita mišljenja među članicama o temama poput ruskog rata u Ukrajini i odnosa s Kinom ukazuju na njezin ograničeni potencijal da se razvije u jači politički blok (iako to nije bio primarni cilj). “Gledajući unaprijed, ključni putokaz bit će hoće li 3SI i dalje dobivati podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je tijekom prvog mandata obećao milijardu dolara potpore regionalnim infrastrukturnim projektima, vjerojatno kao dio napora za suzbijanje ruskog i kineskog utjecaja. Međutim, stvarne američke isplate do sada su iznosile samo oko 300 milijuna USD, a ostaje nejasno uživa li 3SI istu razinu predanosti sadašnje Trumpove administracije”, tumači Teneo. Dodatni izazov hrvatskom predsjedanju.
SAD je na summitu predstavljao ministar energetike Chris Wright s kojim se Plenković susreo. "Snažnim rastom BDP-a i A razinom kreditnog rejtinga želimo privući nova ulaganja američkih kompanija i dinamizirati ekonomsku razmjenu", napisao je Plenković u utorak na platformi X, bivšem Twitteru. Kako prenosi Maša Taušan, novinarka Hine, dolazak Wrighta (na trećem summitu 3SI u Bukureštu sudjelovao je ministar energetike Rick Perry koji je rekao da bi Europa trebala diverzificirati izvore energije naglasivši, a citirajući Trumpa, da "SAD neće nikada koristiti energiju da bi vas kažnjavao niti će to dopustiti drugima”) mnogi tumače da Inicijativa i dalje uživa interes Trumpove administracije. Wright je u ponedjeljak Reutersu rekao da će se isporuke ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a nastaviti povećavati.
No, Bloomberg prenosi da je Wright u govoru na summitu pozvao članice 3SI da odbace pogrešan put EU prema ekonomiji nulte emisije jer ulaganja u obnovljive izvore energije otežavaju rast i povećavaju prihode stranih kompanija (misli prije svega na kineske) i pridruže se američkom putu energetske slobode koji leži u prirodnom plinu i nuklearnoj energiji.
Komentari (0)
Komentiraj