Iako je i službeno označen kao ekstremistička stranka, AfD ostaje u njemačkom parlamentu, i dalje će moći sudjelovati na izborima. Formalno se ništa ne mijenja, ali je vijest od petka da Ured za zaštitu ustava proglašava AfD potvrđeno ekstremističkom strankom intenzivirala zahtjeve za zabranu te stranke.
Njemački Ured za zaštitu ustava (BfV), domaća tajna služba, označio je AfD potvrđeno ekstremističkom zato što u toj stranci pod njemačkim narodom smatraju rođene Nijemce, ali ne i one koji su stekli državljanstvo ako potiču iz neke većinski muslimanske zemlje. Za BfV je neprihvatljivo što kod AfD-a prevladava "etničko i na podrijetlu utemeljeno shvaćanje naroda". To nije kompatibilno sa slobodnim demokratskim poretkom, upozoravaju u odluci. AfD ne smatra Nijemce "s migracijskom poviješću iz zemalja u kojima dominiraju muslimani" ravnopravnim članovima njemačkog naroda, navode u obrazloženju.
Ideja remigracije
Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) iz parlamentarnih izbora u veljači izašla je kao druga stranka po snazi, sa 152 osvojena mjesta u Bundestagu, iza demokršćana (CDU/CSU) s 208 zastupničkih mjesta.
Ured za zaštitu ustava dosad je nekoliko pokrajinskih ogranaka AfD-a (Tiringiji, Saskoj i Saskoj-Anhaltu) označio kao potvrđeno ekstremističke. U petak su objavili da će odsad čitavu stranku tretirati kao ekstremistički skupinu koja prijeti demokraciji. To bi im trebalo olakšati korištenje metoda tajnog praćenja i prisluškivanja. I prije su mogli pratiti pojedine članove AfD-a, a u određenim slučajevima i telekomunikacije stranke te regrutirati doušnike iz okruženja AfD-a, jer se AfD dosad smatrao "sumnjivim slučajem". Sad je sumnja potvrđena.
Vijest znači da je BfV pooštrio procjenu AfD-a na najvišu pravnu razinu. Iz njihove perspektive, sumnja da stranka nastoji suprotstaviti se osnovnom demokratskom poretku je ojačana. Odluku temelje na stručnom izvješću od 1100 stranica, piše Spiegel.
Vijest je došla usred rasprave o tome kako tretirati AfD u političkom životu, i vodi li izolacija daljnjem jačanju te stranke. Zastupnica CSU Andrea Lindholz smatra da bi ubuduće svaki zastupnik AfD-a morao odlučiti hoće li se držati njemačkog ustava i napustiti stranku, ili želi biti istaknuti dio ekstremističkog pokreta. AfD se među ostalim javno zalaže za remigraciju, protjerivanje imigranata, pa i onih koji su stekli njemačko državljanstvo ako se nisu dovoljno integrirali. "Ono što zvuči kao rasizam, ono što izgleda kao rasizam, u konačnici jest rasizam. Ono što je sada potrebno jest zajednički, odlučan odgovor države", poručio je glavni tajnik SPD-a Matthias Miersch.
Najavili žalbu
AfD je najavio da će se sudski žaliti na odluku Ureda za zaštitu ustava. Bez obzira na sudsku presudu, čini se izuzetno malo vjerojatnim da bi AfD mogao dobiti mjesto predsjednika odbora za pravosuđe ili proračun, navodi ARD. Iako im kao oporbenoj stranci pripada mjesto potpredsjednika Bundestaga, izabrano je vodstvo parlamenta bez njih. AfD je već prije imao predsjednika Odbora za pravosuđe, ali je zastupnik Stephan Brandner morao napustiti tu funkciju zbog kontroverznih objava na društvenim mrežama. Odlukom Ureda za zaštitu ustava još je jednom potvrđeno "da zastupnici AfD-a u Bundestagu nisu podobni za funkcije", istaknula je šefica zastupničkog kluba SPD-a Katja Mast.
Protuustavni ciljevi stranke su sasvim jasni: samo zabrana može zaštititi demokraciju i njezine institucije, poručuje javni servis ARD u komentaru. U parlamentu je sve veća podrška za pokretanje procedure zabrane AfD-a: to bi Ustavnom sudu mogli predložiti savezna vlada, Bundestag ili Bundesrat.
Traže zabranu
Kancelar u odlasku Olaf Scholz (SPD) upozorava da se tu ne smije žuriti. Od izmjene ustava iz 2017., "strankama čiji su ciljevi ili ponašanje njihovih pristaša usmjereni na narušavanje ili ukidanje slobodnog demokratskog poretka ili ugrožavanje postojanja Savezne Republike Njemačke" može se ukinuti proračunsko financiranje.
Pitanje je kako će se odluka odraziti na pojedine članove. U većini saveznih država kod zapošljavanja u javnim službama postoje obavještajne provjere u slučaju sumnji u to hoće li se tražitelj posla "uvijek zalagati za slobodan i demokratski poredak", navodi Spiegel. U Bavarskoj od 1991. godine svaki podnositelj zahtjeva mora dati izjavu je li član ili podržava li neku "ekstremističku ili organizaciju pod utjecajem ekstremizma". Prije su to bili NPD ili mladež AfD-a kao i takozvani Flüge, desno krilo stranke. Sada je i AfD dio toga.
Za članove AfD-a koji rade kao državni službenici ne znači automatski da moraju biti otpušteni, napisao je odvjetnik iz Würzburga Chan-jo Jun na X-u. Nego da će biti procijenjeno podržava li ta osoba protuustavne stavove AfD-a i je li ih svjesna. To što je stranka službeno označena kao ekstremno desna, ne znači da se ta karakteristika odnosi i na svakog pojedinog člana, objasnio je Chan-jo Jun za Spiegel.
Komentari (0)
Komentiraj