Europski parlament večeras raspravlja, a u srijedu će na plenarnom zasjedanju usvojiti izvješće Tonina Picule o Srbiji, koje je prije usvojeno velikom većinom glasova na Odboru za vanjsku politiku. Parlament uglavnom bez problema na plenarnoj sjednici usvaja tekstove koji su usvojeni u odborima, s time da je moguće uložiti i amandmane u zadnji čas kako bi se u tekst uvrstile stvari koje su se dogodile u međuvremenu.
Tekst izvješća o Srbiji pokazuje da je Europski parlament izrazito kritičan prema Srbiji, pogotovo zbog pokušaja destabilizacije regije, odnosa s Rusijom, napada na civilno društvo i medije te ciljane kampanje protiv studenata i oporbe. Jezik Europskog parlamenta je znatno kritičniji od onoga koji o Srbiji koristi Europska komisija.
Štoviše, u tekstu se izražava i žaljenje zbog "politike popuštanja" koju Europska komisija vodi prema Srbiji, zanemarujući činjenicu da nazaduje u pitanjima vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, ali i destabilizirajući utjecaj u cijeloj regiji. Stoga Parlament traži od Komisije korištenje jasnog jezika kada je riječ o Srbiji.
Ovaj izvještaj je izuzetno kritičan zbog odnosa Srbije s Rusijom. Izražava se žaljenje što Beograd još uvijek nije podržao sankcije EU protiv Rusije, što dopušta kampanju dezinformacija davanjem dozvola ruskim medijima RT i Sputnjik za djelovanje na teritoriju Srbije te upozorava da se napredak Srbije u pristupnim pregovorima s EU omogući samo ako Beograd podrži stavove EU o Rusiji.
Iako pozdravlja činjenicu da je Srbija prodala streljivo u vrijednosti većoj od 800 milijuna eura Ukrajini, izražava žaljenje što se Srbija ne usklađuje s restriktivnim mjerama EU protiv Rusije i Bjelorusije. Od EU se traži da "preispita financijsku pomoć Srbiji", ako Beograd nastavi podupirati antidemokratske režime.
Otkad je hrvatski zastupnik iz SDP-a Tonino Picula imenovan izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju, u toj su zemlji pokrenuli hajku na njega, optužujući ga da nije objektivan. Međutim, sličan je izvještaj bio i kada je izvjestitelj bio Vladimír Bilčík iz Slovačke. Bilčík je bio izrazito naklonjen Srbiji i Aleksandru Vučiću, čak toliko da je izrazio žaljenje i zbog sadržaja vlastitog izvještaja. Stavovi u ovom izvještaju su jasna volja velike većine u Europskom parlamentu.
Od Srbije se ovim izvještajem traži i normalizacija odnosa s Kosovom. I u izvješću o Kosovu i u onom o Srbiji, Europski parlament podržava dijalog kojim posreduje EU, a koji bi trebao, prema stavu Europskog parlamenta, rezultirati "pravno obvezujućim sporazumom, zasnovanim na međusobnom priznanju".
Europski parlament osuđuje i ilegalno korištenje i objavljivanje osobnih podataka, protjerivanja građana EU iz Srbije te neosnovane optužbe protiv EU i država članica za navodnu umiješanost u pokušaje rušenja vlade u Srbiji.
Od tužiteljstva u Srbiji traži se neovisna istraga o nasilju protiv prosvjednika i kažnjavanje odgovornih za napade na sudionike studentskih prosvjeda.
"Duboko smo zabrinuti zbog bilo kojeg čina nasilja. Pažljivo pratimo procese vezane uz uhićene prosvjednike, zabrinuti smo zbog izvještaja da su tajne službe bile umiješane u zastrašivanje i nadzor prosvjednika i osuđujemo jezik vlasti u Srbiji kojim se potiče na nasilje protiv studenata i drugih prosvjednika", stoji, između ostalog, u izvješću.
Posebnu zabrinutost Europski parlament izražava zbog "raširenog ilegalnog korištenja sredstava za nadzor" protiv aktivista, novinara i predstavnika civilnog društva.
Europski parlament traži da Srbija osigura jednaka prava za Hrvate u Srbiji, prema načelu recipročnosti, dakle jednako pravima koja Srbi uživaju u Hrvatskoj.
Od Srbije se traže i ustupanje arhiva obavještajnih službi bivše Jugoslavije, Udbe i KOS-a, te konstruktivna suradnja sa zemljama u regiji po pitanju rasvjetljavanja sudbine nestalih.
Komentari (0)
Komentiraj