Finska, najnovija članica NATO-a, vrlo pomno prati ruske vojne aktivnosti u blizini granice Saveza, potvrdio je zamjenik načelnika finske vojske, general-pukovnik Vesa Virtanen, piše Newsweek.
Podsjetimo, Finska je ušla u NATO 2023. godine, nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, čime je, sa Švedskom, prekinula dugogodišnju neutralnost u korist sigurnosti koju pruža vojni savez. Finska s Rusijom dijeli više od 1.300 kilometara kopnene granice, a u 19. stoljeću bila je dio Ruskog Carstva.
Zemlje NATO-a na istočnom krilu već mjesecima upozoravaju na rastuću prijetnju iz Rusije, osobito ako dio vojnika koji su trenutačno angažirani u Ukrajini bude premješten prema granicama Saveza. Već su zabilježeni brojni ruski napadi koji ne prelaze prag otvorene agresije, poput kibernetičkih napada i sabotaža kritične infrastrukture.
Što se događa
Prema riječima generala Virtanena, prije 2022. godine Rusija je uz finsku granicu držala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade. Danas, tvrdi, Moskva ubrzano gradi novu vojnu infrastrukturu i dovodi dodatne snage u to područje. "Vidimo da Rusija reorganizira svoje postrojbe i povećava vojnu prisutnost čim to može", rekao je Virtanen za njemački Die Welt.
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je veliku reorganizaciju ruske vojske i povećanje broja vojnika. Dio tog plana uključivao je podjelu Zapadnog vojnog okruga, koji graniči s istočnim krilom NATO-a, na Moskovski i Lenjingradski okrug te povećanje ukupnog broja pripadnika vojske. Promjene su stupile na snagu u lipnju 2024.
Kada je Finska ušla u NATO, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog vojnog okruga izravna posljedica širenja Saveza na ruskoj granici. Ulaskom Finske, NATO je udvostručio duljinu svoje kopnene granice s Rusijom.
Prema stručnjacima, podjela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućuje Rusiji učinkovitije vojne pripreme prema baltičkim i skandinavskim članicama NATO-a. "Time Rusija može uspostaviti učinkovitiju vojnu poziciju prema članicama Saveza u Baltiku i Skandinaviji", zaključuje Nick Reynolds iz britanskog instituta RUSI.
Strah od preraspodjele vojske
Prema američkom think tanku Institute for the Study of War, ruski Zapadni vojni okrug nalazi se pod velikim pritiskom jer mora istovremeno voditi rat u Ukrajini i održavati snagu na istočnom krilu NATO-a.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur u studenom je za Newsweek upozorio da ako sukobi u Ukrajini prestanu, ruske snage koje su sada zaglavljene na bojišnici postat će dostupne za premještaj na druge fronte. „To znači da će ruska vojska imati stotine tisuća slobodnih vojnika koje će Putin moći rasporediti u našoj blizini,“ rekao je Pevkur.
Zamjenik načelnika finske vojske Vesa Virtanen istaknuo je da će brigade koje su prije bile raspoređene uz finsku granicu prerasti u četiri do pet divizija, uključujući i vojni korpus i potporne jedinice. „U budućnosti će ondje biti više vojnika nego prije ukrajinskog rata,“ dodao je.
Estonska obavještajna služba izvijestila je da su ruske reforme Lenjingradskog vojnog okruga prošle godine dovele do formiranja 44. vojnog korpusa i 69. motorizirane pješačke divizije blizu Estonije, koje su brzo poslane u Ukrajinu. Trenutno se formira i 68. motorizirana pješačka divizija. „To pokazuje rusku sposobnost da u relativno kratkom vremenu stvori velike vojne formacije,“ navodi estonska služba.
Vojni korpus trajno će biti raspoređen blizu Finske, a broj ruskih vojnika u tom području mogao bi se udvostručiti ili utrostručiti u odnosu na stanje prije rata u Ukrajini, izjavio je u siječnju šef finske vojne obavještajne službe Pekka Turunen za Reuters.
Mine, prepreke, ograde...
Baltičke zemlje – Latvija, Litva i Estonija – pojačale su obranu na granicama s Rusijom postavljajući mine i prepreke za tenkove, dok je Poljska započela izgradnju tzv. „Istočnog štita“ koji je vrijedan više od 2,5 milijardi dolara, što Varšava opisuje kao najveću operaciju jačanja istočne granice NATO-a od 1945. godine.
Finska je u veljači 2023. započela gradnju ograde duge oko 200 kilometara duž granice s Rusijom, a radovi bi mogli trajati do četiri godine, izvijestila je finska granična straža.
Finski javni servis YLE u siječnju je objavio da satelitske snimke pokazuju širenje ruskih vojnih objekata blizu Finske, no područje se i dalje uglavnom koristi za podršku ruskoj vojsci u Ukrajini.
Na početku svibnja 2024. general Janne Jaakkola, zapovjednik finske vojske, rekao je za Reuters da je „uvijek moguće“ da Rusija testira savezničku obvezu prema članku 5. NATO-a, koji nalaže da članice Saveza pomažu svakoj napadnutoj zemlji s odgovarajućim mjerama.
„Ako poduzmemo ispravne korake i održimo jedinstvo, smatram da je napad malo vjerojatan“, izjavio je Jaakkola.
‘Rusija stalno testira članak 5.‘
No, jedinstvo Saveza u proteklih godinu dana bilo je pod pritiskom, posebno zbog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Iako su visoki dužnosnici Trumpove administracije tvrdili da SAD ostaje posvećen NATO-u, tražili su od europskih članica znatno povećanje obrambenih proračuna, dok se Washington okreće indo-pacifičkoj regiji.
Bijela kuća je također ublažila odnose s Kremljom, što je izazvalo zabrinutost među NATO zemljama blizu Rusije koje bi se oslanjale na američku vojnu potporu u slučaju ruskog napada.
Zamjenik finskog vojnog načelnika Virtanen rekao je da Rusija stalno testira članak 5., no ne očekuje „nikakvu neposrednu prijetnju ili napad“. „Moguće je, ali nije vjerojatno“, dodao je.
Moskva se uglavnom oslanja na informacijske napade, ometanje GPS signala, kibernetičke napade i poticanje masovne migracije, što su sve taktike hibridnog ratovanja – metode koje Rusija uspješno koristi za destabilizaciju protivnika bez otvorenog sukoba.
„Vidimo stalni i rastući niz hibridnih napada ili incidenata usmjerenih protiv zemalja NATO-a", rekao je u siječnju u Europskom parlamentu James Appathurai, zamjenik glavnog tajnika NATO-a za inovacije, hibridne i kibernetičke prijetnje. Rusija je „glavni akter“ u tim aktivnostima.
Prethodni zapovjednik NATO-ovog Višenacionalnog korpusa Sjeveroistok, general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, izjavio je za Newsweek krajem prošle godine da Rusija ima „više opcija za testiranje kohezije Saveza“.
Komentari (0)
Komentiraj