Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel zatražio je na Međunarodni praznik rada da se u Temeljnom kolektivnom ugovoru za gospodarstvo utvrde tri razine najnižih minimalnih bruto plaća za najjednostavnije, srednje složene i najsloženije poslove.
Za najjednostavnije poslove Novosel je zatražio minimalnu plaću od 1000 eura bruto, za srednje složene 1500 i najsloženije 2000 eura bruto minimalne plaće te najavio kako će taj prijedlog uputiti poslodavcima.
Od Vlade traži da minimalna plaća bude najniži osobni odbitak za oporezivanje, odnosno 970 eura, te i ubuduće prati rast minimalne plaće koja ne bi trebala biti oporezivana.
Radnici stvaraju dobit i trebaju na primjerena način sudjelovati u njezinoj raspodjeli, istaknuo je Novosel na skupu u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja u Tvornici te se osvrnuo se na značajne industrijske akcije i kolektivna pregovaranja u protekloj godini.
Naglasio je kako su sindikati pokazali ustrajnost i dosljednost u zaštiti radničkih prava, utjecali na politiku plaća pozdravivši povećanje plaća čiji bi rast trebale pratiti i ostale plaće. Poručio je kako je SSSH najveća sindikalna središnjica i kako će tako i ostati te podsjetio kako su se među ostalim borili za pravednije plaće, protiv neisplate plaća i produljenja staža za umirovljenje.
Novosel je izrazio pijetet prema radnicima koji su upravo 1. svibnja 1888. u Chicagu prolili krv za bolje plaće u radne uvjete.
Weber: Fali radne snage, pogotovo kompetentne i ambiciozne
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber rekla je kako je prošle godine u javnom sektoru zabilježen rast plaća od 45 posto što privatni sektor ne može pratiti, odnosno može samo u mjeri koliko raste produktivnost i profitabilnost hrvatskog gospodarstva.
- Podižemo plaće kontinuirano, jer nam fali radne snage, pogotovo kompetentne i ambiciozne, rekla je Weber.
Upozorila je na problem glomaznog državnog aparata te podsjetila da kontinuirano traže reformu javnog i državnog sektora, odnosno bržu i efikasniju državnu administraciju. Ogromno porezno opterećenje porezom na dohodak i PDV-om, koji je drugi najveći u EU, praktički služi za njegovo financiranje. Hrvatskoj je potrebno da se struktura gospodarstva okrene s primarno uslužnih na one veće dodane vrijednosti, istaknula je Weber.
Nije bitno koliko nešto raste nego kako nas to pozicionira u odnosu na druge, jer sam rast plaća nije nas bitno pomaknuo sa začelja gdje smo i bili, ocijenio je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić.
Ključnim problemom označio je produktivnost, bez čijeg rasta ne može biti rasta plaća i nedostatak investicija, osim onih za koje dobivamo novac iz EU za nerazvijene. Poštena nagrada za pošten rad, dodao je.
Vladin izaslanik i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako je aktualna vlada učinila velik iskorak u povećanju plaća i da će na tome raditi i dalje. Najavio je kako će se razmotriti primjedbe na Uredbu o koeficijentima za obračun plaća i korigirati ih bude li potrebno.
Prigodnim riječima nazočnima se obratila i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Majda Burić.
Komentari (0)
Komentiraj