PORAZNA STATISTIKA

Znate li koliko knjiga u Hrvatskoj posudimo godišnje? Brojka je sramotno mala. Još kad se usporedimo sa susjedima...

Interliber, ilustracija

 Vanesa Pandzic/Cropix
Stanovnik Hrvatske u javnim knjižnicama prosječno nije posudio niti dvije knjige, dok je stanovnik Finske posudio čak 15

U hrvatskim je knjižnicama ubilo 5.145.298 posudbi knjiga, pokazuju podaci koje je prijavilo 20 županijskih narodnih knjižnica, a obradila služba HDS ZAMP, i upravo javila.

Kako saznajemo, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, što bi značilo da je stanovnik Hrvatske u javnim knjižnicama (isključujući posudbe obavljene u školskim i sveučilišnim knjižnicama) godišnje posudio 1,33 knjige.

To je izrazito malo u usporedbi sličnih podataka s europskim šampionima Fincima (15,3 posudbe godišnje) ili susjedima Slovencima (11 posudbi). I ta loša vijest, ipak, ima svoju dobru posljedicu: književnici, prevoditelji i ilustratori uskoro će dobiti svoje zaslužene honorare za javnu posudbu knjiga iz knjižnica diljem RH.

HDS ZAMP, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika (DHK), ovih dana započinje s isplatama autorskih naknada za javne posudbe u knjižnicama obavljene u 2023. godini.

image

Ilustrativna fotografija

Lucija Ocko/Cropix

Zahvaljujući kontinuiranoj (i očito je – opravdanoj) potpori Ministarstva kulture i medija RH, ova se praksa uspješno provodi već osam godina, a i ove godine osiguran je iznos od 500.000 eura. Iznos naknade po jednoj posudbi iznosi 0,17461 € za pisce, 0,08730 € za ilustratore i 0,06984 € za prevoditelje.

Književni ukus Hrvata u 2023. godini

Vrh ljestvice najčitanijih književnika i 2023. godine držao je niz živućih klasika kao što su Sanja Pilić-Spindler, Pavao Pavličić, Sanja Polak i Miro Gavran, kojima se pridružio i pokojni velikan Ivan Kušan, dok se na listi najčitanijih knjiga u 2023. nalaze djela Kristiana Novaka, Ivane Šojat, Gorana Tribusona, Olje Savičević Ivančević, Roberta Perišića, Vedrane Rudan, Jurice Pavičića, Mire Furlan te Zorana Ferića.

Kada je riječ o prijevodima, hrvatski čitatelj bira emotivne i univerzalne naslove. Valerie Perrin osvojila je srca s "Svježom vodom za cvijeće", Kristin Hannah s američkim sagama "Četiri vjetra" i "Mojom Aljaskom", dok korejski hit "Molim te, pazi na mamu" otvara vrata korejskoj kulturi, ali i općenito u život jedne majke. Elena Ferrante i dalje vlada s "Genijalnom prijateljicom", a Matthew McConaughey je s "Zelenim svjetlima" "dokazao da i memoari slavnih mogu biti inspirativni i duboki" poručuju.

Najposuđivaniji beletristički naslovi u 2023. godini bili su "Voli me više od svega na svijetu" Mire Furlan, "Ciganin, ali najljepši" i "Črna mati zemla" Kristiana Novaka, "Dok prelaziš rijeku" Zorana Ferića, "Sama" Ivane Šojat, "Mater Dolorosa" Jurice Pavičića, "Zbogom, Izabel" Gorana Tribusona, "Ljeta s Marijom" Olje Savičević Ivančević, "Brod za Issu" Roberta Perišića te "Doživotna robija" Vedrane Rudan.

Najposuđivanija strana beletristika u 2023.godini uključuje "Svježu vodu za cvijeće" Valerie Perrin (prijevod: Maja Ručević) "Četiri vjetra" i "Moju Aljasku" Kristin Hannah (prijevod: Mirjana Valent), "Pačinko" Min Jin Lee (prijevod: Mirna Čubranić), "Molim te, pazi na mamu" Kyung-sook Shin (prijevod: Mirna Čubranić), "Povratak" Nicholasa Sparksa (prijevod: Selma Muftić Pustički), "Knjižnicu na obali mora" Roisin Meaney (prijevod: Ana Knežević), "Genijalnu prijateljicu" Elene Ferrante (prijevod: Ana Badurina), "Zelena svjetla" Matthewa MacConaugheyja (prijevod: Vedran Pavlić) te "Greta: godine ljubavi, godine sjećanja" Susanne Abel, (prijevod: Sanja Gjenero).

Najčitaniji domaći autori (abecedno) bili su Miro Gavran, Ivan Kušan, Pavao Pavličić, Sanja Pilić-Spindler i Sanja Polak.

Prevoditelji s najviše posudbi (abecedno) bili su Aleksandra Barlović, Mirna Čubranić, Ozren Doležal, Ira Martinović te Igor Rendić, dok su najposuđivaniji ilustratori bili Stjepan Bartolić, Niko Barun, Jelena Brezovec, Ivana Guljašević Kuman i Ljubinka Vončina.

"Dugogodišnja suradnja knjižnica, Ministarstva kulture i medija, Društva hrvatskih književnika i HDS ZAMP-a rezultirala je primjerom iznimno uspješne implementacije prava književnika – modelom koji je danas među rijetkima u cijeloj Europi, pa čak i šire. Čestitke svim autorima – onima na vrhu ljestvica, ali i svima ostalima čije knjige možda nisu najposuđivanije, no njihova važnost za kulturu i književnost je neupitna", istaknuo je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
01. svibanj 2025 08:18
OSZAR »