Tvrdili su da su došli do jednog od najizvanrednijih povijesnih otkrića stoljeća, no bila je to, ispostavilo se, samo prijevara, koja je rezultirala skandalom i uništenim reputacijama.
Naime, kako piše BBC, prije 42 godine, u travnju 1983., cijenjeni je njemački časopis Stern objavio dotad nikad viđene dnevnike Adolfa Hitlera. Svoj ekskluzivni "nalaz" predstavio je i na konferenciji za novinare u Hamburgu.
Tri dana prije Peter Wickman, londonski urednik tjednika Stern, izjavio je za BBC News da su "potpuno uvjereni" da su u posjedu autentičnih dnevnika Adolfa Hitlera.
"Isprva smo bili vrlo sumnjičavi, no pogledao ih je grafolog, konzultirali smo se i sa stručnjakom koji je usporedio papir te s povjesničarima, poput profesora Trevor-Ropera, i svi oni uvjereni su da su autentični", rekao je o rukom pisanim dnevnicima koji su pokrivali razdoblje između 1932. i 1945. godine.
"Dnevnika je šezdeset, izgledaju poput školskih radnih bilježnica s tvrdim koricama. S vanjske strane imaju pečat u obliku svastike i orla, a s unutarnje, naravno, Hitlerov fini, gotički rukopis", dodao je Wickman.
U dnevnicima je spomenuto da se Hitler borio s plinovima i zadahom, da ga je Eva Braun pritiskala da nabavi karte za Olimpijadu, a tu su i bilješke o slanju rođendanskog telegrama Staljinu - "starom liscu". Ponad toga, bilježnice su, piše BBC, upućivale na to da Hitler nije bio svjestan da se u njegovo ime provodi holokaust.
Dnevnike je navodno iskopao novinar Sterna Gerd Heidemann, koji je bio poznat po opsesiji nacističkim memorabilijama. Godine 1973. časopis mu je dodijelio zadatak da napiše priču o oronuloj jahti koja je nekoć pripadala Hermannu Göringu. Heidemann je na kupovinu i restauraciju jahte potrošio malo bogatstvo, a započeo je i aferu s Göringovom kćeri Eddom, koja ga je upoznala s nizom bivših nacista, preko kojih je Heidemann navodno došao do Hitlerovih dnevnika.
Prema Heidemannovim tvrdnjama, dnevnici su sačuvani nakon pada aviona te su s vremenom završili u rukama kolekcionara iz Istočne Njemačke koji ih je želio prodati te je reporter, kao posrednik između izvora iz Istočne Njemačke i Sterna, utanačio kupnju.
Stern je dnevnike, za koje je izdvojio 9,3 milijuna njemačkih maraka (2,3 milijuna funti), pohranio u sef u Švicarskoj.
Senzacionalnoj ekskluzivi te dotad nepoznatim uvidima u Hitlerov um časopis nije mogao odoljeti. No, kontrolirajući tko dolazi u doticaj s novim informacijama, časopis je unajmljenim stručnjacima za rukopise, koji su trebali procijeniti radi li se uistinu o autentičnim dnevnicima, za usporedbu na uvid dao samo nekoliko odabranih stranica dnevnika.
Profesor Hugh Trevor-Roper, znan i kao Lord Dacre of Glanton, koji je 1947. godine napisao knjigu "Zadnji Hitlerovi dani" (The Last Days of Hitler) i kojeg su smatrali vodećim stručnjakom za Hitlera, bio je prvi povjesničar koji je proučio te dnevnike. Osim kao povjesničar, djelovao je i kao vanjski urednik u novinama The Times, koje je dvije godine prije, kao i The Sunday Times, kupio medijski mogul Rupert Murdoch.
Lord Dacre isprva je bio skeptičan, no odlučio je posjetiti Švicarsku i pregledati sporne dnevnike. Njegovo se mišljenje počelo mijenjati kada je čuo priču o podrijetlu dnevnika te je pogrešno informiran da su kemijski testovi potvrdili da su dnevnici iz prijeratnog razdoblja. No, više od svega na povjesničara je utjecala količina materijala.
"Ono što je ostavilo najjači dojam na Hugha Trevora-Ropera, kao i mene kao laika, kada sam vidio originalni materijal, bio je naprosto njegov opseg", rekao je za BBC 22. travnja 1983. urednik The Timesa Charles Douglas-Home.
Naime, kako je objasnio Douglas-Home, uz šezdeset tomova dnevnika, tu je bilo i 300 crteža i slika te osobnih dokumenata, kao što je, primjerice, njegova partijska kartica.
"Krivotvoritelj bi morao biti jako dobar da bi uspio krivotvoriti sve te stvari", smatrao je.
Uvjeren u autentičnost dnevnika, Lord Dacre je za The Times napisao i članak u kojem je izjavio da bi u svjetlu novih informacija možda trebalo reevaluirati povijesne događaje.
Kad se pročulo za Hitlerove dnevnike, razbuktao se rat oko prava na njihovo objavljivanje u formi serijala, a Murdoch, vlasnik The Sunday Timesa, uputio se u Zürich kako bi osobno sudjelovao u pregovorima.
Dogovori su postignuti, a Stern je užurbano planirao novinsku konferenciju, na kojoj bi najavio objavu Hitlerovih dnevnika.
Iako je The Sunday Times, kako je ispričao njihov novinar Philip Knightley, 1968. već napravio pogrešnu procjenu zakaparivši lažne dnevnike Benita Mussolinija, za čiju je autentičnost garantirao čak i njegov vlastiti sin (iza lažnjaka bile su dvije starice iz okolice Milana), a članovi redakcije su dvojili i oko autentičnosti Hitlerovih dnevnika (svoje sumnje iznio je i urednik Frank Giles), Murdoch je serijal, s naslovom "svjetska ekskluziva", žurno gurnuo u print dan uoči Sternove najave.
Tražeći potvrdu da se radi o autentičnim dnevnicima, Giles je kontaktirao Lorda Dacrea, no umjesto da ga umiri, povjesničar je priznao da je sasvim promijenio mišljenje.
"Svi prisutni, svi izvršni direktori novina srušili su se u svoje stolce i primili se za glavu jer smo izgubili glavnog odgovornog za potvrdu autentičnosti. Bilo je jasno da je priča potpuno pogrešna", ispričao je Knightley.
No, još je bilo vremena da se spriječi objava priče te izmijeni naslovnica. Nažalost, kad je Giles nazvao Murdocha, ovaj je odlučio ignorirati to upozorenje.
"Samo zato što se Dacre sve vrijeme dvoumi, briga nas za njega, objavit ćemo", prisjetio se Knightley Murdochovih riječi.
Sutradan je nevolja sustigla i Stern. Glavni urednik Peter Koch izjavio je da je "sto posto uvjeren da je Hitler napisao svaku riječ iz tih svezaka", no Lord Dacre je priznao da se predomišlja te da nije uspio potvrditi vezu između pada aviona i navodnih dnevnika te da su ga pogurali da iznese prosudbu.
"Kao povjesničar moram reći, žao mi je što su normalne metode povjesničarske verifikacije (...) u nekoj mjeri žrtvovane zbog zahtjeva novinarske ekskluzive", zaključio je.
Dan nakon kaotične konferencije za novinare Charles Hamilton je ustvrdio za BBC Breakfast da je, čim je ugledao stranice dnevnika, "mogao namirisati krivotvorinu".
"Uskoro će se to neupitno potvrditi, bez ikakva panela stručnjaka, za koji mislim da je u ovom trenutku suvišan. Cijela će afera zamrijeti, i to će biti velika podvala u povijesti čovječanstva", dodao je.
Dva tjedna poslije rigoroznom forenzičkom analizom utvrđeno je da su dnevnici lažni. Hitlerov je potpis bio krivotvoren, a papir, ljepilo i tinta proizvedeni su nakon Drugog svjetskog rata. U dnevnicima su nađene pogreške, moderne fraze i povijesno netočne informacije, kao i informacije koje Hitler nije mogao znati.
The Sunday Times prekinuo je serijal te se ispričao. Ispriku je objavio i Stern.
Heidemann je otkrio da je dnevnike nabavio od Konrada Kujaua, krivotvoritelja, ujedno i autora dnevnika. Iako je Kujau bio vješt, krivotvorine nisu bile dovoljno sofisticirane. Zanimljivo je da je bilježnice pokušao "postarati" prolijevajući po njima čaj te lupajući njima po stolu.
No, kako to da su dnevnici isprva smatrani autentičnima? Kujau je, naime, bio vrlo plodonosan krivotvoritelj nacističkih memorabilija, pa su mnogi "autentični" dokumenti koje je Stern dao stručnjacima radi usporedbe Hitlerova rukopisa bili Kujauino djelo.
Kujau je priznao krivnju, a da govori istinu demonstrirao je ispisavši priznanje Hitlerovim stilom pisanja. Godine 1985. proglašen je krivim za prijevaru i krivotvorenje te je osuđen na četiri i pol godine zatvora.
Policija je doznala i da je Heidemann napuhivao cijene (tvrdio je da njegov izvor traži taj iznos) te prisvojio dio novca koji je Stern uplatio, čime je, čini se, financirao svoj ekstravagantni životni stil. Tijekom suđenja je tvrdio da je i on bio prevaren, no Kujau je inzistirao na tome da je reporter znao da su dnevnici lažni.
Nepovratno je okaljana i reputacija Lorda Dacrea. Koch je izgubio posao, a Giles je maknut s pozicije urednika The Sunday Timesa.
Murdoch je 2012. priznao da je odluka o objavi priče bila njegova velika greška za koju "preuzima potpunu odgovornost".
"S time ću morati živjeti do kraja života", rekao je.
No, kako je inzistirao na klauzuli da Stern, ako se ispostavi da su dnevnici lažni, mora The Sunday Timesu vratiti sav uplaćeni novac, mogul je od prijevare financijski profitirao.
Komentari
0