Lisice se često pojavljuju u pričama iz davnine. Recimo, u grčkoj mitologiji spominje se teumesijska (kadmejska) lisica koja je neuhvatljiva, a na kraju je Zeus pretvori u sazviježđe. U Japanu postoji staro vjerovanje da ove prekrasne životinje imaju paranormalne sposobnosti: da se mogu pretvoriti u ljude i da nas mogu opčiniti. Taj je mit, zapravo, stigao iz Kine, u čijem se folkloru lisice često prikazuju kao duhovi s natprirodnim moćima. One su nestašne, varaju ljude i lako se pretvaraju u nas, ali neizbježno donose propast. Upravo na tom kineskom mitu svoju knjigu "Žena lisica" temelji Yangsze Choo, spisateljica čiji se romani nalaze na listi bestsellera New York Timesa. Prema njezinu književnom prvijencu "Ghost Bride" snimljena je i Netflixova serija.
Priča o lisici koja se pretvori u ženu kako bi ušla u trag fotografu koji je ubio njezino mladunče nije onakva kakvu bi se očekivalo. Ona je majka koja pati što je njezino maleno nastradalo te doznajemo da je za to odgovoran jedan fotograf, Bektu Nikan. On je, naime, tražio krzno bijele lisice, a mladunče naše junakinje, koja uzima ljudsko ime Snježna, rođeno je baš takvo. Ono umire u mukama, a njegova majka se, nakon žalovanja, posve predaje jednom naumu: osvetiti se ubojici svojeg djeteta. Naravno, tako da ga liši života. Ono što usput doznaje od njemu ne odvraća je od tog nauma, jer je Nikan osoba bez časti i uvjerenja, ucjenjivač i krajnje nemoralan čovjek, koji je mnogima nanio zlo.
Još je nekoliko likova u ovom romanu: starija gospođa Tagtaa, kojoj je Snježna sluškinja, detektiv Bao, njezin izgubljeni prijatelj iz djetinjstva, unuk, nekoliko članova obitelji koji se pojavljuju samo nakratko i - još dvije lisice. Točnije, dva lisca. I dok je naša junakinja Snježna dobra i u svojem osvetničkom pohodu ljudima ne nanosi zlo, to se ne bi moglo reći za lisca Shirakawu. On je pravi izazivač nevolja, a bome i nekoliko ratova, kako Snježna ističe. Lakomislen, zainteresiran samo za sebe, stvara kaos gdje god da se pojavi. Drugi lisac, Kuro, njegova je sušta suprotnost. On je, kako u romanu doznajemo, Snježnin bivši partner i otac lisičića koji je nastradao. Snježna ga je otjerala od sebe nakon smrti potomka, kriveći ga što je maleno stvorenje ostavio samo kako bi otišao u lov. Njihove se priče isprepliću i doznajemo kako Shiro oduvijek želi Snježnu, no on nju ne zanima. Nikad ne doznajemo tko stoji iza ubojstva Bektu Nikana, no može se naslutiti kako je to učinio Kuro. Ne samo zato da osveti svoje dijete, jer se on nikada nije predao osveti (pretvorio se u čovjeka, odselio i napisao nekoliko vrlo popularnih knjiga), nego zato da njegova voljena lisica ne postane ubojica. Ona, naime, vjeruje u nešto što naziva putovanjem od tisuću godina, a riječ je o duhovnom hodočašću u čijim se korijenima miješaju taoizam, budizam i narodne priče te počiva na uvjerenju da tisuću godina posvećenosti moralu i ispravnom životu svakome može donijeti pročišćenje.
I dok pratimo priče lisica i otkrivamo što ih sve povezuje, druga linija zbivanja vezana je za ljude. Za detektiva opsjednutog lisicama i za njegovu prijateljicu iz djetinjstva koja je bila i njegova velika ljubav. Potom, za kletvu obitelji u koju se ona udala i smrt najstarijeg sina koja prati nekoliko generacija. I dok se njihove priče raspliću, isto se događa i s onima triju lisica i na kraju se povežu toliko da ih je nemoguće odvojiti.
- Lisice imaju marginalan položaj u kineskoj kulturi, obožavaju ih i tjeraju, žive među sjenama ljudskih naselja. Sposobnost mijenjanja oblika iz ljudskog u životinjski i natrag odražava taj njihov nesigurni položaj ni ovdje ni ondje. Istražujući za ovaj roman, pročitala sam mnoge priče o lisicama, uključujući one o navodnim povijesnim susretima s njima u Kini i Japanu. Neke su zaista čudne i nepovezane. Neke daju naslutiti da ta stvorenja vode bogat i raznolik život. Žena lisica istražuje njihov svijet koji se na uzbudljiv način preklapa s našim - napisala je u bilješkama Yangsze Choo.
Komentari
0