Prošloga se tjedna u Zagrebu s premijerom Komedijina mjuzikla Six poklopio prvi koncert u Hrvatskoj crnogorske pjevačice s londonskom adresom, Tamare Radjenović. Oba su događaja bila rasprodana, odrazivši uvijek tinjajući interes javnosti za mjuzikl i popularnu klasiku. Umjetnicu koja je jednako ovladala umjetničkim i poslovnim vještinama, društvenim mrežama i video formatima, Forbes Europe je uvrstio na popis 30 mladih osoba na području umjetnosti i kulture. Svoj je zagrebački nastup pomno osmislila, u suradnji s vlastitom agencijom Vissi d‘Arte Menagement registriranom u Crnoj Gori, birajući program i interprete, uključivši hrvatski orkestar i zbor, kao i trojicu istaknutih hrvatskih glazbenika s kojima dijeli svestranost i ljubav prema crossoveru.
Riječ je o novom pojmu svestrane umjetnice našega doba koju zovu „influensericom klasične glazbe”, što je na neki način svojevrsni contradictio in adiecto ukoliko pojam infuensera shvatimo kao novu pojavu vezanu uz dnevne trendove, dok je klasična glazba ipak nešto tek „dugoročno” dokazivo, što nužno traži potvrdu kroz vrijeme. Njezi su savjetnici za hrvatsku scenu, partneri „na terenu” bili kolege iz G.A.D. produkcije, dobri poznavatelji ovdašnjih glazbenih prilika koji su joj osigurali najbolje suradnike: Simfonijski orkestar HRT-a, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, mladog i sve etabliranijeg dirigenta Ivana Josipa Skendera (ujedno i skladatelja koji je taman proglašen dobitnikom najvišeg državnog godišnjeg priznanja, Nagrade Vladimir Nazor za prošlu godinu), udaraljkaša na raznim vrstama instrumentarija (pa i staklenim bocama!) Bornu Šercara te pijanista-skladatelja Mateja Meštrovića. Kolegu pjevača za duete u Lisinskom odabrala je sama: to je Puljanin Toni Nežić, basbariton, koji je s njom prije desetak godina pohađao majstorske tečajeve za solopjevače i od tada ih veže dugogodišnje prijateljstvo.
Glazba nikako nije jedina karta na koju „igra” Tamara Radjenović: uz četverostruku presvlaku blještavih haljina i nakita, njezin je koncert u Velikoj dvorani Lisinski, u četvrtak, 15. svibnja, bio opremljen vrhunskom video tehnologijom na šest digitalnih ekrana u pozadini scene i raskošnim rasvjetnim šouom kakvih se ne bi posramio ni Maksim Mrvica. Svjetlosni su efekti i filmići (na kojima je mahom radila sama uz crnogorskog redatelja Dejana Senića) bili u taktu s dramaturgijom i orkestracijom glazbe na programu, jasno podijeljene na „ozbiljan” operno-operetni dio i popularno-filmski, gdje je orkestraciju povjerila skladatelju i violistu Beogradske filharmonije, Konstantinu Blagojeviću, koji je odradio odličan posao. Pod naziv „Od Carmen do Morriconea” provukla je sve najljepše teme klasike, filmskih tema i evergreena koje pjevuše i „vrapci na grani”, provjerivši dobro na što „ovdje otkidaju”. Zato ne čudi istinski uspjeh njezina hrvatskog debija koji je napunio dvoranu do posljednjeg mjesta, a gledalište u završnici digao na noge. Igralo se svakako na emocije poglavito one koje u nama pobuđuje lik i djelo nedavno preminulog oca hrvatskog mjuzikla, skladatelja Alfija Kabilja, kroz čiju je Zelena livada iz danas vrlo aktualnog mjuzikla „Jalta, Jalta” uputila mirotvornu poruku svijetu, a sadržaj glazbe popratila najljepšim prizorima krajolika Lijepe naše iz zraka, u kombinaciji s portretom nasmiješenog Alfija Kabilja. Ozarena publika tu je pljeskala i klicala, zaboravivši na tonske neujednačenosti u razglasu ili intonativne poteškoće pjevačice, što eventualno smeta neke najzadrtije klasičare kojih na ovom koncertu nije ni bilo, a ova vrsna šou-mejkerica zna kako privući šire općinstvo.
Sa svojih više od 15 milijuna pregleda na YouTube kanalu i cca 45 tisuća pratitelja na Instagramu ona kao influenserica klasične glazbe može popularizirati klasiku kod publike koju će na prvu privući Morriconeove poznate filmske teme, te pjesme Skyfall ili Caruso, ali će se možda, čuvši njihove arije u njezinoj izvedbi, s vremenom „navuči” i na Verdija i Puccinija. Ova lirska subretna sopranistica lijepe boje glasa koji su pedagoški oblikovali svestrana operna diva Montserrat Caballé i profesori na prestižnom londonskom Kraljevskom glazbenom koledžu, najljepše je zvučala u arijama iz opereta Giuditta Franza Lehára i Kneginja čardaša Emmericha Kálmána te ju savjetujemo da što više pjeva taj repertoar. Na emotivno-doživljajnoj razini te je večeri prepunom Lisinskom dala puno, te nas uz još jedan dodatak – mega popularnu pjesmu Con te partirò - naučila da lijepu glazbu treba jednako lijepo i suvremeno „upakirati” kako bi doživljaj bio potpun. Bila je to lekcija iz šoubiza našim Simfoničarima HRT-a i Goranovcima koji su izvođački te večeri dali sve od sebe.
Komentari
0