Izložba "Fotomontaža u tisku 1927. - 1941." kustosa Darka Šimičića mnogo je relevantnija, ako to želite tako čitati, za današnje doba nego što biste mogli pomisliti, iako je od prve godine u nazivu izložbe prošlo gotovo stotinu godina. No Šimičić, koji je inače voditelj Instituta Tomislav Gotovac, ne ide kroz taj pogled - što je suvremeno doba, dakle doba umjetne inteligencije, donijelo u pitanju fotomontaže - nego se bavi isključivo navedenim povijesnim razdobljem. Meni je jedan od najpoznatijih radova na ovoj izložbi onaj koji potpisuje Ivana Tomljenović Meller. Kći Tomislava Tomljenovića, posljednjeg bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bila je i jedna od djeveruša na vjenčanju sina Aleksandra Karađorđevića i rumunjske princeze Marije von Hohenzollern-Sigmaringen. Poslije je protestirala svojom umjetnošću upravo protiv Karađorđevićeve diktature.
Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja, izvorno je obrađena u okviru projekta Zajednički fotografski narativi, koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju, a obuhvaća važna djela umjetnika i dizajnera koji su se koristili inovativnim postupcima u fotografiji i tipografiji u oblikovanju knjiga i časopisa u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Kako piše Darko Šimičić u svom tekstu: "Fotomontaža je podjednako korištena za komercijalno i političko oglašavanje, a rezultat tog postupka su radikalna umjetnička djela uobličena modernim vizualnim postupkom koji ujedinjuje dinamiku filma i atrakciju reklamnih plakata. Toga su bili svjesni onodobni umjetnici/monteri koji vješto kreiraju vizualno privlačna djela namijenjena širokoj publici, dostupna na novinskim kioscima, na uličnim plakatima i u izlozima knjižara. Izložba prati djelovanje brojnih poznatih, manje poznatih i nepoznatih umjetnika i umjetnica u tri veća kulturna centra Kraljevine Jugoslavije - Beogradu, Ljubljani i Zagrebu, te okvirno obuhvaća stotinjak djela, knjiga, časopisa i novina. Vremenski, izložena djela nastala su od 1927. do 1941."
Na izložbi se mogu vidjeti i radovi umjetnika kojeg je ovaj kustos nedavno i samostalno izložio, u Galeriji Ilica. Židovski umjetnik i knjižar, mađarski emigrant Franjo Bruck, čovjek o kojem se malo što zna i čija je sudbina do danas ostala nepoznata, autor je naslovnica za Minervino izdanje sabranih djela Miroslava Krleže (1932. - 1934.). Njegova životna priča bilježi i da su mu brata ubili u Jasenovcu te mu zapečatili stan, a on je morao bježati.
Kustos ističe i sljedeće autore i radove: Pavle Bihaly, koji je opus ostvario u Beogradu, fotomontaže Dušana Matića u knjizi "Podvizi družine Pet petlića" (1933.) autora Aleksandra Vuča, Mitja Švigelj, Bratko Kreft...
Komentari
0